Donosimo jedinstvene noćne fotografije nekropole stećaka Maculje kod Novog
Travnika fotografa Dženana Karača, koji je pokušao prikazati posebnu dimenziju stećaka, njihovu viševjekovnu postojanost i dokaz kulturne i civilizacijske uloge stećka u bosanskohercegovačkoj povijesti.
Nekropola stećaka “Maculje” kod Novog Travnika, u narodu nazvana “Kameni svatovi”, uvijek nas tjera na maštu i razmišljanja o minulim vremenima, kako kod odraslih tako i kod naših najmlađih.
O srednjovjekovnim stećcima u BiH pisali su, pišu i pisat se mnogi historičari kako domaći, tako historičari i arheolozi iz cijelog svijeta. Za nas stećci su svjedok postojanosti starobosanske civilizacije.
Za narodni naziv „Kameni svatovi“ vezuju se dvije priče, po jednoj su to svatovi koje je zatekla teška zima i hladnoća te su se na putu promrzli i okamenili. Po drugoj narodnoj pripovijetci priča se kako se dvoje mladih voljelo, a roditelji su im branili.
Svatovi su se našli na pola puta kada je majka proklela svoju kćerku i njene svatove, te su se skamenili.
Mnogi su pokušali dokučiti mistiku, simboliku i poruke koje nam kazuju stećci, bosanskohercegovački književnik Mehmedalija Mak Dizdar se najviše isticao po tome, te je jedne prilike za stećak rekao: „Jest kamen, ali jeste i riječ.”
Pogledajmo šta je o stećcima u BiH rekao istaknuti hrvatski književnik Miroslav Krleža: Neka oprosti gospođa Evropa, ona nema spomenika kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike. Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Evropa, samo Bosna ima spomenike, stećke. Šta je stećak? Oličenje gorštaka, Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje nikad, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči ili moli, na kome je prikazan kao sužanj.
Procjenjuje se da se u BiH u 2687 nekropola nalazi oko 60 000 stećaka, od 70 000 koliko ih je ukupno na Balkanu. Svakako nekropola Maculje je jedna od najvećih i plijeni posebnu pažnju sa svojim položajem i okruženjem.
Posebne trenutke nekropole Maculje zabilježio je fotograf Dženan Karač, koji je rođen u MZ Rostovo kod Novog Travnika, čijem području pripada i sam lokalitet pomenute nekropole.
U jedinstvenim fotografijama, i na poseban način prikazao je Maculje sa pozadinom noćnog neba i galaksije Mliječni put, koja posebno dolazi do izražaja tokom noći u ljetnom periodu.
Ove Dženanove fotografije bude nam nevjerovatnu pažnju, ali i razmišljanja o vezi sa našim srednjovjekovnim precima i pradjedovima koji su gordo i ponosno stajali kao što stoje na stećcima.
Dok zvijezde šapuću svoju tišinu, stećci pod njima pričaju priče koje vrijeme ne
zaboravlja. Kamenje šuti, ali svemir sluša. Ispod beskrajnog svoda, šapat naših predaka još odjekuje među zvijezdama.
